PODVODNO ISTRAŽIVAČKI KLUB ‘MORNAR’, najstarija je amaterska ronilačka udruga na Jadranu. Počeci djelovanja sežu u daleku 1958. godinu, najprije kao sekcija pri Savezu izviđača Hrvatske pod prvim nazivom 'FROGMEN' ili u prijevodu 'čovjek žaba'. Pod prvim službenim imenom ‘PODVODNI IZVIĐAĆI’ utemeljen je na skupštini 22 svibnja 1959 godine.
Od 1960. godine djeluje samostalno kao udruga odnosno klub pod imenom PODVODNO ISTRAŽIVAČKI KLUB 'MORNAR' kao najmlađi član u velikoj obitelji pomorskih klubova Športskog društva 'MORNAR'.
U svom trajanju, od vremena kada se tek stvaraju ronilački klubovi u Evropi, izumom prvog aparata za lako autonomno ronjenje zrakom J.Custeaua,1947.g. P.I.K.’MORNAR’ ima jedinstven kontinuitet rada u odgoju i obrazovanju ronilaca, istraživanju podmorja, hidroarheologiji, ronilačkom sportu.
P.I.K. ‘MORNAR’ je kao organizacija tehničke kulture, sporta i kulture u Splitu i Hrvatskoj, organizacijski, članstvom, stručnim voditeljima i sredstvima razvijao sve vidove podvodnih aktivnosti na korist odgoja mladih Splita, Dalmacije i Hrvatske. Davnih šezdesetih godina prošlog stoljeća temelje klupskih i ronilačkih aktivnosti u oceanografiji i biologiji mora postavili su prvi mornarevaci, dr.Toni Špan (biologija-oceanografija), dr.sc, Nenad Cambi u podmorskoj arheologiji , pomorski kapetan Tomislav Žuanić, prvi predsjednik kluba, ronilac, istraživač.
Prvi tečajevi ronjenja održani su već 1961 godine u opremi 'Drager' i 'Aga' sa instruktoroima Milanom Sekulićem i Duškom Dančuom . Prva natjecanja u podvodnoj orjentaciji imala su međunarodni karakter, 1964 godine u Splitu, susret sa klubom 'Potapeči – Svazram' iz čehoslovačkog grada Češke Lipe, a uzvrat je bio u Čehoslovačkoj 1965 godine
Okosnicu kluba šezdesetih godina činili su instruktori ronjenja i ronioci: Mario Bakota, Ivo Krizman, Pave Bonačić, Bojan Pešl, Anton Kirn, Igor Kostić, Mirko Grljušić, Joško Perak, Joško Gabrlić Ivan Bronzović, Igor Vuko i drugi, sposobni pojedinci vrlo karakterističnih osobnosti, Klub je dao nebrojene državne rekordere, prvake države (preko 30 pojedinačnih prvaka), reprezentativce u ronilačkim sportovima. O njihovom zdravlju skrbili su pioniri podvodne medicine, dr Mate Bakota, dr. Janez Stor, dr Stracimir Gošović, utemelitelji Instituta za pomorsku medicinu a sve zajedno pod paskom članova uprave, vukova mora i podmorja, admirala Janeza Tomšića, oceanografa Slobodana Alfirevića, arheologa Mladena Nikolancija i drugih.
Od sedamdestih godina, stručni, organizacijski i ukupni rad temeljio se na volonterskom doprinosu nove generacije instruktora i ronilaca predvođenih veteranima sportskog ronjenja, Matom Kolar, Aljošom Nikolić, Matom Nožinom, Borisom Badurinom, Nenadom Babić, i prvacima države u sportskom ronjenju, Renatom Musić, Anitom Bralić,, Goranom Zavoreo, Borjankom Topić, Perom Ivanković.
Osamdestih godina klub vode instruktori priznati i u profesionalnoj djelatnosti: Pero Draganović, Ivan Bronzović, Slavko Bogdanović, Dragan Koprivica, Branko Abramović, dr.Velen Šarotić, ronioci Nebojša Kaličanin, File Šeparovć,Siniša Brakus, Sportske perjanice tog vremena posebno nabrajamo jer se nalazimo i u evropskom vrhu, Maja Glušević, Dajana Čapeta, Dijana Sušak, Andreja Podravec, Nela Tonja, Helena Serdarević.
U tom periodu klub su vodili pioniri podmorja, podmorničar i ronilac Vinko Brešan, oceanograf dr.sc Ivo Nožina, kapetan Ivo Mateljan, osivać Brodospasa, dr. Petar Denoble, Vedran Babić…
U suradnji sa liječnicima istraživačima Instituta pomorske medicine RM, 1986 godine pokrećemo stručni časopis za medicinu i sigurnost ronjenja JUSMER.
Posljednjih dvadesetak godina, iako u najtežim financijskim uvjetima od utemeljenja, PIK ‘MORNAR’ postiže najzapaženije rezultate i postignuća u sveukupnoj ronilačkoj aktivnosti u Hrvatskoj. Pokretač je jedinstvenih programa koji ga svrstavaju u povijest razvoja sportskog i profesionalnog ronjenja,u zaštiti i očuvanju povijesno-kulturnog i prirodnog blaga što ga kriju dubine Jadrana.
P.I.K. 'MORNAR'
1991.-2010.
U domovinskom ratu, od jeseni 1991 godine, pod vodstvom kriznog Predsjedništva, cjelokupno članstvo i sva materijalna sredstva kluba su bili kadrovski i logistički temelj stvaranja Hrvatske ratne mornarice. Između ostalog, ronoci Mornara su bili 'jedine' pouzdane osobe na osiguranju predsjednika države od mogućih podmorskih diverzantskih aktivnosti za vrijeme međudržavnih pregovora u Splitu, u Vili Dalmaciji, u srpnju 1991 godine. Dva člana kluba, Janko Vlak i Branko Zemljarić, kao dragovoljci su poginuli za slobodnu i samostalnu Hrvatsku.
U samostalnoj , demokratskoj Republici Hrvatskoj ’MORNAR je perjanica hrvatskog ronilačkog sporta, u podvodnoj orijentaciji i ronilačkim vještinama, u plivanju perajama, brzinskom ronjenju i ronjenju na dah. Sa preko 90 pojedinačnih državnih prvaka i državnih rekordera, dvadeseterostruki ekipni prvak Hrvatske i višestruki pobjednici Kupa Hrvatske. Državnu reprezentaciju na evropskim i svjetskim prvenstvima posljednjih godina nosile su članice i članovi kluba. PIK 'Mornar' je pokrenuo prvu sportska školu plivanja perajama i brzinskog ronjenja u Hrvatskoj. U 2005, 2006, 2007, 2008 i 2009 godini 'mornarevci' su ekipni prvaci u ronjenju na dah. Mornarevac Davor Franičević je 2009 godine viceprvak svijeta. Natjecateljke kluba :Nela Tonja, Helena Serdarević, Marina Giunio, Martina Trboglav, Lada Jakus nosioci su desetaka državnih rekorda i osvojenih prvenstava Hrvatske.Vodili su ih vrhunski treneri Vinko Lozovina, Edo Retelj Maja Ozretić, Berislav MIlišić.
Svake godine Mornar je domaćin bar jednog prvenstva države u plivanju perajama, ronilačkim vještinama ili ronjenju na dah. U 2007, 2008 i 2009 godini Mornar je bio organizator i domaćin po 3 državna prvenstva želeći doprinijeti stabilnosti Hrvatskog ronilačkog saveza koji doživljava najveću organizacijsku i kadrovsku krizu od osnutka. Na međunarodnim natjecanjima u 2006 i 2009 godini mornarevci su se iskazali kao najsportaši u Gradu Splitu, najsportskijem gradu na svitu
Sportski ronioci-istraživači podmorja, koji su ujedno okosnica svih aktivnosti kluba jedinstveni su po postignutim rezultatima u svjetskim razmjerima.
U očuvanju i zaštiti podmorja Mornar je organizirao preko 40 eko akcija, u 3 navrata proveli su poribljavanje mora ribljom mlađi (Kaštela-Brač-Šolta), osnovali udrugu za zaštitu Jadrana ‘Bios’ i proveli jedinu akciju čišćenja podmorja od alge Caulerpa taxifolija (Stari Grad-kolovoz 1997. ).
Malakolozi Mornara istražili su i obradili najveću prirodoslovnu malakološku zbirku Jadrana sa preko 1100 vrsta školjaka i puževa, a građanima Splita podarili 2 velike malakološke izložbe (Dioklecijanovi podrumi-1994, stara gradska vijećnica – 1999 ).
U posljednjih desetak godina ronioci Mornara su otkrili, prijavili i zaštitili 16 novih hidroarheoloških nalaza (Rogoznica, Trogir, Šolta-Splitska vrata, Šolta-Malinica, Split-Sustipan, Split-Poljud, Split-Spinut, Kaštel Sučurac, Kaštel Gomilica, Vranjic, Barbarinac, Hvar-Sučuraj, Hvar-Ščedro, Brač- Sutivan, Korčula-Vela Luka, Vis-Krava ). Grad Split i Grad Kaštela odnosno Hrvatski pomorski muzej i muzej Grada Kaštela Mornar je obogatio za neprocjenjive vrijednosti novih arheoloških eksponata, za antički pitos i amfore iz nalaza Trstenik-Kaštel Sučurac te amfore iz nalaza u Poljudu kao i veličanstvene skulpture iz antičkog perioda odnosno glinene posude iz prahistorije na nalazištu Vranjic. Najnoviji nalazi antičkog broda u Kaštel Sučurcu i Brač-Sutivan doprinos je povijesnim istraživanjima pomorske kulture i života na ovim prostorima.
Ronioce, podmorske arheologe-amatere kojima zahvaljujemo te rezultate moramo spomenuti. U timu koji je vodila Irena Radić Rossi, jedna od vodećih stručnjaka i znanstvenica podvodne arheologije u Hrvatskoj su Neven Lete, Neno Rokov, Ivica Matijaca, Ernest Čupo, Dražen Feher, Aljoša Komerički, Ante Tomasović, Marin Dolina.
PIK 'Mornar' u vrlo aktivnoj suradnji sa ministarstvom kulture Republike Hrvatske, Hrvatskim restauratorskim zavodom, Hrvatskim pomorskim muzejom u Splitu na polju istraživanja podmorja, promicanja pomorskih tradicija i povijesti ronjenja, promiče novu kulturu odnosa prema moru.
Uz odškolovane stotine ronilaca i instruktore ronjenja Mornarevci su inicijatori projekta izgradnje podmorskog parka u podmorju Kašuna te nosioci projekata bioloških istraživanja mora . Nove generacije ronilaca i napose 'ronilica' studentica studija mora Sveučilišta u Splitu kreirali su i proveli projekte 'Istraživanja stanja i zaštita žarnjaka' (2005), 'Ispitivanje stanja morske cvjetnice – posidonije' (2006-za akvatorij Grada Splita) i za akvatorij Županije Splitsko dalmatinske(2007-2008) te 'Utjecaj sredstava protiv obraštanja plovila na more i podmorje – 2008-2009 ). Stasala je nova generacija akademski obrazovanih istraživaća podmorja Maja Polić, Irena Bitunjac, Dajana Brajčić, Marjana Zoko, Daniela Blažević, Katarina Madiraza i niz novih koji tek dolaze.
Dirigentsku palicu kluba činili su instruktori Ivica Matijaca, Petronije Tasić, Vojislav Bijelić, Velen Šarotić, Goran i Zoran Ergović, Neven Katić, Toni Kačić Bartulović, Ernest Čupo, Tomo Radica uz najiskusnijeg i ujedno dugogodišnjeg organizatora i tajnika kluba Ivana Bronzovića.
Želeći dati trajni doprinos razvoju podvodnih aktivnosti ,obrazovati da bi očuvali povijesno i prirodno bogatstvo koje krije podmorje Jadrana, klub je pokrenuo biblioteku 'MORNAR MORU', u nastojanju da sadašnjim i budućim generacijama ronilaca prenese postojeće spoznaje i znanja. Tiskao dva sveska biblioteke, stručne radove Nevena Lete, malakologa-arheologa. Školovali smo prvu generaciju ronilaca arheologa, 7 ronilaca sa aktivnim doprinosom u zaštiti i očuvanju kulturne baštine pod morem te 2 instruktora podvodne arheologije, Ivicu Matijacu i Ernesta Čupu.
U očuvanju podmorskog okoliša Mornar je inicijator i organizator tradicionalnih ekoloških manifestacija 'Terra blue' ( 2002-Vis, 2005 – Bol, 2007 – Čiovo, 2008- Split-Marjan) a svake godine još desetaka eko akcija sa prosječno 300 sati ronjenja u koje je uključeno cjelokupno članstvo.
Ovaj klupski niz društveno nemjerljivih aktivnosti u djelatnosti koja zahtijeva stručnost, organiziranost i posebnu odgovornost u ovom dvadesetogodišnjem nizu vodili su predsjednici i uprave : Slavko Karninčić, Neven Katić, Anita Orhanović, Siniša Brakus, Petronije Tasić, Velen Šarotić, Zoran Ergović, Robert Kramarić, Vladimir Naletilić, Dolina Tihomir, Hrvoje Olujić i drugi.
P.I.K. 'MORNAR'
2009.-2010.
Postignuća i aktivnosti u 2009 godini nastavljaju plodni višegodišnji trend. U sportsko- organizacijskoj aktivnosti Mornar je bio organizator i domaćin 3 međunarodna prvenstva Hrvatske, u podvodnoj fotografiji (Vis-Milna), ronjenju na dah-dinamika (Split-Poljud), ronjenju na dah-jump blue (Split-Kašuni). Sportska postignuća u 2009 godini su 5 pojedinačnih prvaka države, 2 puta ekipni pobjednici prvenstva Hrvatske i kao kruna, 2 mjesto na svjetskom prvenstvu u ronjenju na dah- dinamika Davora Franičevića.
U istraživanju podmorja otkirveno je novo, prijavljeno i zaštičeno antičko nalazište (Brač-Sutivan, sarkofazi i brodolom). U istraživanju biologijei mora završen je projekt ' Stanje morske cvjetnice – posidonije oceanice na području županije Splitsko dalmatinske. . Četiri mornareve članice su stekle akademsku titulu na studiju mora Sveučilišta u Splitu ( smjer biologija i ekologija mora) upravo na navedenom istraživačkom projektu. Organizirane su 4 ekološke akcije sa 80 ronilaca.
Mornar je bio domaćin i organizator školovanja instruktora ronjenja ( travanj) za Hrvatski ronilački savez u suradnji sa Hrvatskom olimpijskom akademijom te domaćin godišnjeg seminara instruktora i liječnika podvodne medicine ( prosinac-Supetar- Brač).
Sa željom da se trajno obilježe sva dosadašnja postignuća pripremljena je i tiskana velika MORNAREVA monografija. Obilježavajući jubilej organizirana je izložba umjetničke podvodne fotografije ' Mare nostrum Croaticum – More Mornarevo' ( listopad-Salon foto kluba Split).
U svibnju 2010 godine PIK je pokrenuo inicijativu organiziranja regionalne suradnje srodnih organizacija, institucija i lokalne uprave pod nazivom 'TERRA ADRIATICA' u kojoj su uključeni zainteresirani subjekti iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije. Između ostalog u projekt je uključena Hrvatska zajednica tehničke kulture i Grad Vis gdje je 4 lipnja i svečano i potpisan Protokol o suradnji.
Na planu istraživanja ekologije i biologije mora u listopadu je završen veliki istraživačko-biološki projekt 'Monitoring morske cvijetnice na području županije Splitsko dalmatinske'.
Sportska aktivnost nakon niza odličnih sportskih rezultata i organizacije niza natjecanja, godina je završena organizacijom XLi Kupa Hrvatske u ronilačkim vještinama, u Milni na Visu, 23 rujna.
Na kraju vrlo naporne godine provedene su posebne organizacijske aktivnosti te je pokrenuto formiranje 'JADRANSKOG MARINSKOG CENTRA', neprofitne ustanove za istraživanje mora i obrazovanje kadrove o vlasništvu kluba.
Sa ciljem odgoja i obrazovanja najmlađih a temeljem Protokola o suradnji između Mornara i splitskih osnovnih škola proveden je prvi obrazovni istraživačko – ekološki praktikum u prirodi sa nekoliko desetaka učenika sedmih i osmih razreda osnovne škole 'Ravne njive' iz Splita. Osim osnovnih informacija o flori i fauni mora prisustvovali su i učestvovali u pokaznim vježbama ronjenja i jedrenja u jedrilicama klase 'Optimist' te ekološkoj akciji čišćenja podmorja i priobalja uvale Kašuni na Marjanu.
Završetak kalendarske godine bio je kvalitetan. Sa ciljem unapređenja školovanja ronilaca i ronilačkih kadrova potpisan je Protokol o ustrojavanju hrvatskog ogranka sustava PSS ( Profesional scuba schol) kojem će biti domaćin PIK 'Mornar' a potom smo bili nosioci osnivanja SAVEZA INSTRUTORA I VODITELJA RONJENJA HRVATSKE. koji ima zadatak skrbiti o statusu i unapređenju djelovanja ronilačkih kadrova Hrvatske.
Sve su ovo rezultati rada i neizmjerne ljubavi prema klubu koji je među članovima poistovjećen sa morem i podmorjem Hrvatskog Jadrana.
Postignuća MORNARA u ronilačkom sportu, istraživanju podmorja, podmorskoj arheologiji, ekologiji i biologiji mora, obrazovanju i odgoju preko tisuće ronilaca i ronilačkih kadrova u ovih 50 godina od utemeljenja a napose posljednjih godina, u demokratskoj Republici Hrvatske, jedinstvena su.
MORNAR je udruga sporta, tehničke kulture i kulture i u tom okružju priznat kao posebna 'institucija' visokih stručnih, etičkih i društvenih vrijednosti.
U Splitu, prosinac 2010 godine
Theme by Danetsoft and Danang Probo Sayekti inspired by Maksimer
